Vladimir Simović je predstavio svoj rad pod imenom “Uporedna analiza P2P (peer-to-peer) sistema plaćanja” tokom koga je izneo rezultate analize funkcionisanja 10 poznatijih servisa koji pružaju tu uslugu.

 

Vladimirova prezentacija je obilovala ciframa, procentima i tabelarnim prikazima sakupljenih rezultata.

Prvo su predstavljeni osnovni servisi koji svaki od analiziranih sistema pruža i vaulute u kojima se transakcije obavljaju:

Zatim je usledilo još informacija o svakom sistemu:

…kao i provizija koja se naplaćuje prilikom transfera…

…analiza da li je uplatilac/primalac uplate potrebno da izvrši registraciju da bi ostvario željenu uslugu:

Generalni zaključci uporedne analize:

  • Direktan transfer 30% sistema
  • Kombinacija internog preknjižavanja i bankarske infrastrukture 50% sistema
  • 70% sistema procesira transakcije u USD
  • 70% sistema je međunarodnog karaktera
  • Online aukcije ciljno tržište za 80% sistema
  • 90% sistema u vlasništvu privatnih nebankarskih institucija
  • Primalac uplate obveznik plaćanja provizije kod 60% sistema
  • Registracija uplatioca obavezna kod 60% sistema
  • Registracija primaoca uplate obavezna kod 90% sistema

Potom su predstavljeni osnovni teoretski modeli P2P sistema plaćanja:

Model I – Model u kojem su uplatilac i primalac uplate u obavezi da otvore račun kod P2P posrednika

Model II – Model u kojem uplatilac nije u obavezi da otvori račun kod P2P posrednika

Model III – Model u kojem primalac uplate nije u obavezi da otvori račun kod P2P posrednika

Zatim je predstavljena i tabela koja prikazuje u koji od navedenih modela upada svaki od analiziranih P2P sistema plaćanja:

Prezetacija ovog rada je bila dosta teška za praćenje, budući da je obilovala podacima, a 15ak minuta nije dovoljno da se tolika količina informacija prezentuje na odgovarajući način. Vladimiru je falila bolja organizacija same prezentacije, i skretanje pažnje slušaocima na značajne zaključke analize. Svrha prezentacije nije da iznese što više podataka i prikaže svu širinu rada, već da iznese ključne tačke i dobro obrazloži zaključke i razloge za postojanje rada. Na taj način će interesovanje slušalaca za integralnu verziju rada biti veće, odnosno postojaće jača motivacija da se rad pročita.

Imajući u vidu sve navedeno, Vladimirov rad treba pogledati, budući da slajdovi obećavaju dosta korisnih informacija. Samo nemojte pokušavati da to uradite za 15 minuta 🙂

Share and Enjoy:

Tags:

Autor: Vladimir Trkulja